Jezero Sportski ribnjak

Jezero Sportski ribnjak spada u matične vode ŠRD“Dugo Selo“ jer je nastao iz jezera Ciglana I. Od centra Dugog Sela udaljeno je cca 3 km.

Opis jezera

Jezero Sportski ribnjak nastao je isto kada i jezero Ciglana I (nakon II svjetskog rata tj krajem 40 – tih godina) to jest bio je zaljev jezera (stariji ribiči znaju ga pod imenom Mali Bajer) i sastavni dio jezera Ciglana I.

1984. godine zatrpan je spoj između Ciglane I i njega i jezero je pumpama vatrogasnog društva potpuno ispražnjeno i očišćeno te je cijevima i rešetkom na njima spojeno sa jezerom Ciglana I sa istočne i južne strane.Nakon punjenja jezero je zamišljeno kao mrjestilište i u njega je pušteno nekoliko matica šarana i veća količina riblje mlađi šarana. Pošto nasip između dva jezera nije bio dovoljno visok te godine desilo se da je jezero poplavljeno i većina ribe ie izašla u jezero Ciglana I. Nakon toga napuštena je ideja o mrjestilištu.

Ideja o otvaranju “Športskog ribnjaka” rodila se još 1990. godine. Unatoč tome, zbog opisanih nesretnih okolnosti (požar i potpuno uništenje društvenog doma), ta ideja nije se mogla ostvariti. 1995. godine ušlo se u realizaciju ovog programa. Na mjestu tako zvanog “Malog bajera”nastao je ribnjak i samo jezero je ograđeno žicom i zatvoreno za slobodan ribolov, te je u njega puštena atraktivna riba ( šaran i amur) u većim količinama. To jezero nazvano je Športski ribnjak i za njega su vrijedila posebna pravila i propisi te posebna čuvarska služba. Ribnjak je počeo sa radom sredinom 1995. godine. U to vrijeme u našoj okolici nije bilo takvih ribnjaka. Posjeta na ovaj ribnjak bila je više nego odlična što je rezultiralo poboljšanjem financijskog stanja društva , a prije svega tim potezom  podignuo se ugled društva u cjelini jer osim naših članova ribnjak su posjećivala poznata lica iz javnog, glazbenog i športskog života Hrvatske. Krajem 1995. godine na ribnjak su postavljeni reflektori koji su omogućavali ribolov i po noći što je bila još veća atrakcija.

Razvitkom malih ribogojilišta u okolici Zagreba , padala je i posječenost našem ribnjaku. U ribnjaku je bilo dosta ribe i stalno se ubacivala nova ali je ,kako bi mi ribići rekli, slabo primala te je Upravni odbor poduzeo akcije da se ribnjak očisti od mulja koji se godinama nataložio.

Akcija je nekoliko puta ponavljana  2001. i 2002. godine i izvađeno nekoliko tisuća litara mulja ,ali očekivani rezultati su izostali te je riba mada je bila zastupljena u većim količinama uporno izbjegavala mamce naših ribolovaca.

Upravni odbor odlučio je 2002. da se “Športski ribnjak” otvori za slobodan lov ; bez dodatnih ograničenja i pravila, jer za ponovno stavljanje u funkciju trebaju veći radovi i veći zahvati na ribnjaku te će ta aktivnost pričekati bolje dane.  Tako se na njemu danas slobodno lovi , a koristimo ga za organiziranje raznih natjecanja, a jedno se provodi u sklopu “Dugoselskih jeseni” ( političko pecanje gradonačelnika i političkih stranaka) koje se već tradicionalno održava svake godine u mjesecu  rujnu od 2000. godine. Jezero se i sada poribljava atraktivnom ribom , prije svega bijelom ribom žutooka, klen i diver te većom količinom babuške, šaranom i amurom.

Danas je ono nešto manje od 1 ha sa prosječnom dubinom od 1,5 metara.  Jezero je  jedno od najatraktivnijih na našem području za treninge natjecatelja i ribiče koji se žele naloviti sitnije ribe. Obraslo je lopočem sa svih strana te je sam pogled na njega prekrasan , a sama činjenica što se nalazi svega nekoliko metara od terase ugostiteljskog objekta Bunčić daje mu na atraktivnosti.

Na inicijativu natjecateljske komisije 2009. godine dat je prijedlog da se razmisli  o uvođenju sistema ulovi i pusti ali pošto za takvu odluku treba potpora skupštine ŠRD-a taj prijedlog će se razmatrati na slijedećoj godišnjoj skupštini u mjesecu siječnju 2010. godine.

Poribljavanje

Jezero se svake godine poribljava sa minimalno 100 kg konzumnog šarana u dva navrata sukladno Gospodarskoj osnovi. Uz šarana u njega se ubacuje veća količina bijele ribe a poglavito diver, žutooka, plotica, klen, jez te u manjoj mjeri babuška  koju izbjegavamo u nazad nekoliko godina.

Vrste riba koje obitavaju u jezeru

U velikim količinama ima bijele ribe prekrasnih veličina a u prvom redu divera, platnice, plotice, klena, žutoke, uklije i jeza te šarana. Od ostalih ribljih vrsta u manjim količinama ima patuljstog somića, babuške, sunčanice (japanca), grgeča i crvenperke. Zna se uloviti pokoja štuka, som i  amur kojih ima u manjim količinama.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.