Jezero Trstenik II

Jezera Trstenik I, II, III i Abesinia  su jezera koja su nastala 70 – tih godina kao rezultat vađenja šljunka za izgradnju autoceste Zagreb – Lipovac.

Opis jezera

Jezero Trstenik II nastalo kao rezultat nastavka vađenja šljunka iz Trstenika I. Nalazi se iza Jezera Trstenik I u mjestu Struga Nartska cca 11 kilometara od centra Dugog Sela i nekih 6 kilometara od izlaza s autoputa u Rugvici. Izduljenog je oblika i kanalom (širine 10 – tak metara i dubine oko 2 metra) je povezano s jezerom Trstenik I. Površina mu je oko 6 ha, a prosječna dubina 6 metara.

Jezero Trstenik II je nešto pliće od Trstenika I sa manje prelazaka plitko – duboko ali sa puno više vegetacije na rubovima jezera koje uključuje trstiku na sjevernom dijelu jezera, U samoj vodi ima više potopljenog drveća te nekoliko malih otočića koji su pravi raj za štuku. Pristup jezeru je moguć sa sjeverne strane kroz prostor IGM šljunčare te sa južne strane s nasipa. Sama obala jezera je strmija nego na Trsteniku I tako da je i pristup do vode teži.

Sjeverna strana je dosta plića od južne. Ovo jezero je pravi raj za ribiče koji vole mir i divljinu te prekrasnu prirodu. Dno je većinom prekriveno šljunkom i pijeskom U ljetnim mjesecima  plići dijelovi jezera obrastaju u vodenu travu gdje se riba mrijesti i skriva. Vodostaj varira i diktiran je vodostajem rijeke Save tako da razlike mogu biti i do 2 metra. Jezero za neki ozbiljniji ribolov treba upoznati i promatrati rano ujutro i navečer te naći mjesta gdje se riba zadržava. Većina ozbiljnijih ribića bazira se s južne strane  a lovi se na sjevernoj strani jezera

Voda u jezeru je izvrsne kakvoće te u ljetnim mjesecima na njoj, ima kupača ali u puno manjem broju nego na Trsteniku I.

Jezero je sa svih strana obraslo obalnim grmljem i drvećem. Sa sjeverne strane graniči IGM šljunčarom, s istočne strane nalazi se jezero Trstenik I, s južne strane proteže se nasip a sa zapadne strane je šuma i malo dalje jezero Trstenik III. U ljetnim mjesecima zna se dobro loviti šaran, som i štuka i bijela riba , a u jesenskim i zimskim periodima na jezeru nalazimo dosta ribiča  u lovu na štuku.

Poribljavanje

Jezero se svake godine poribljava sa minimalno 1000 kg konzumnog šarana i sukladno Gospodarskoj osnovi.

2012 godine u jezero je ubačeno 200 kg mlađi smuđa cca 200 – 250 grama

U jezeru prirodno se mrijesti šaran, štuka i smuđ  te bijela riba. Meni osobno ova voda je zanimljiva baš po tom smuđu koji ovdje nije rijedak i mogu se loviti prekrasni primjerci.

U ljetnim mjesecima ima patuljastog somića koji nekad zna zadavati glavobolje ali nije tako naporan pa se može slobodno loviti sa svim mamcima za šarana.

Vrste riba koje obitavaju u jezeru

U većim količinama ima šarana, štuke, smuđa. Od ostalih ribljih vrsta u ima dosta patuljstog somića, babuške, sunčanice (japanca), grgeča, amura, soma te bijele ribe prvenstveno crvenperke(nisu rijetke preko pola kile) uklie, klena, žutooke , divera. Zna se uloviti pokoja plotica, jez, te nerijetko linjak i zlatni karas koji je u našim krajevima skoro izumro (ima ga još jedino u Starom Črncu).

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.