Jezero Trstenik III

Jezera Trstenik I, II, III i Abesinia  su jezera koja su nastala 70 – tih godina kao rezultat vađenja šljunka za izgradnju autoceste Zagreb – Lipovac.

 Opis jezera

Jezero Trstenik III nastalo kao rezultat nastavka vađenja šljunka iz Trstenika I i II. Nalazi se iza Jezera Trstenik II u mjestu Struga Nartska cca 12 kilometara od centra Dugog Sela i nekih 7 kilometara od izlaza s autoputa u Rugvici. Nepravilnog je oblika i površina mu je oko 2 ha, a prosječna dubina 6 metara. Jezero je još u eksploataciji što znači da se iz njega još uvijek vadi šljunak

Jezero Trstenik III je do prije 3 godine ponovo stavljeno u eksploataciju te se sada intenzivno vadi šljunak sa zapadne strane te je njegova površina povećana za 50 % i dubina na tom dijelu je puno veća. Voda u jezeru zna biti dosta mutna iz razloga što se u nju ulijeva voda iz separacije to jest od ispiranja šljunka što ne utječe na kvalitetu vode osim što je mutna. Pristup jezera je moguć s istočne strane preko kompleksa IGM šljunčare i sa zapadne kraj nasipa iz smjera sela Struge Nardske cestom koja vodi i do jezera Abesinija.

Sa sjeverne strane nalazi se napušteno radničko naselje Gortan koje je u Domovinskom ratu bila vojarna Trstenik 2 gbr, s istočne se nalazi kompleks IGM šljunčare, s južne se proteže savski nasip s malenim jezerom nazvanim Trstenik IV, a sa zapadne se nalaze poljoprivredna zemljišta.

Istočna strana jezera je jako plitka i prepuna mulja i pijeska koji se nataložio od separacije. Isto vrijedi i za sjevero istočnu stranu ( ispod vojarne). Jugo istočna strana ( najbolja za ribolov) je dubine 3 – 6 metara i tu nalazimo najviše ribiča. Ostali dio je vrlo dubok. Obala jezera je obrasla raslinjem na tim plićim dijelovima dok onaj dio koji se eksploatira je relativno pust.

U ljetnim mjesecima zna se dobro loviti som i štuka i bijela riba , a u jesenskim i zimskim periodima na jezeru nalazimo dosta ribiča  u lovu na štuku.

 Poribljavanje

Jezero se ne poribljava iz razloga jer je u eksploataciji. U jezeru prirodno se mrijesti šaran, štuka i som  te bijela riba. Meni osobno ova voda je zanimljiva šarana (vretenec – divljak) kojih ima manje, štuku te deverike kojih ima dosta i znaju biti dosta velike, ali za neki ozbiljan ribolov mjesto treba pripremati nekoliko dana (hraniti) i rezultat neće izostati (govorimo o šaranu i deveriki).  U jezeru ima vrlo malo (skoro da ga i nema) patuljastog somića tako da se slobodno može loviti sa svim mamcima koje on voli napadati.

Vrste riba koje obitavaju u jezeru

U većim količinama ima štuke i soma. Od ostalih ribljih vrsta u ima dosta, , sunčanice (japanca), grgeča, šarana,  te bijele ribe prvenstveno deverike (nisu rijetke preko pola kile) uklie, žutooke. Zna se uloviti pokoja crvenperka i babuška.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.